Vrsar se tijekom povijesti opravdano može nazivati gradom kamena. Dio te kamenarske tradicije Vrsar i danas baštini, ne samo u vidu napuštenih kamenoloma nego i promišljenim postavljanjem te izlaganjem različitih skulptura te drugih predmeta umjetničkog stvaralaštva u kamenu. Šetnja vrsarskom obalom otkriva brojne vezove od kojih je svaki pojedini jedinstven – umjetnički oblikovan vještom rukom kipara. Istovrsni umjetnički izričaji u kamenu nalaze se na nekoliko vrsarskih vidikovaca, na javnim i zelenim površinama, ali i drugdje po Vrsaru. Spomenute skulpture nisu izrađene u Vrsarskom kamenu (Pietra d’Orsera) nego u kamenu tipa Kanfanar, budući da je Vrsarski kamen iznimno tvrd i nepogodan za skulptorski izričaj, ali i zbog činjenice što se na Vrsarštini danas više nigdje ne vadi takav kamen. Ako bi dokoni putnik krajem kolovoza i početkom rujna svratio u napušteni kamenolom, primijetit će neuobičajenu živost koja se ogleda u radu klesara-umjetnika dok kamenu stijenu pretvaraju u oku ugodnu skulpturu. Time ne samo da oživljuje stari kamenolom nego nastaje umjetnička radionica na otvorenom – u izvornom ambijentu povijesnoga kamenoloma. Tek malo podalje, na vrsarskoj rivi, posvuda oko vrsarskoga pristaništa te u svim dijelovima Vrsara. Kada se skulpture jednom postave na njihovo mjesto, u Vrsaru nastaje izložba na otvorenom. Kamene skulpture raspršene po cijelome naselju nastavljaju onu dugovjeku nit izlaganja na otvorenom koju je davno oko svojeg vrsarskog ljetnikovca otpočeo Dušan Džamonja, priznati umjetnik svjetskoga glasa.
